Senzorna igra u jasličkoj dobi

Senzorna igra i istraživanje važni su za djetetov razvoj, jer ona se na taj način uče senzornoj integraciji te kako stvari oko nas funkcioniraju.

Senzorna integracija je proces tijekom kojeg u dječji mozak dolaze senzorne, odnosno osjetilne informacije iz naših osjetila, a to su vid, sluh, dodir, okus, njuh. Dolaze putem moždanih živaca te se zatim obrađuju tako da im damo smisao i onda na njih možemo odgovoriti nekom aktivnošću.

Sve do dobi od sedam godina, mozak je primarno aparat za senzornu obradu. To znači da on nešto osjeća i direktno iz osjeta dobiva značenje. Malo dijete ne razmišlja puno o stvarima oko sebe –usmjereno je da ih osjeti i da se kreće s obzirom na te osjete.

Njegovi prilagođeni odgovori su više mišićni ili motorički nego mentalni. Tako se prvih sedam godina života naziva razdobljem senzomotoričkog razvoja. Kako dijete postaje starije, mentalni i socijalni odgovori zamjenjuju neke od ovih senzomotoričkih aktivnosti. Međutim, mentalno i socijalno funkcioniranje mozga zasniva se na senzomotoričkoj obradi. Integracija osjeta koja se pojavljuje u pokretima, govoru i igri osnova je kompleksnijoj integraciji osjeta koja je potrebna za čitanje, pisanje i dobro vladanje.

Želite li potaknuti senzornu integraciju kod svoje djece, dajte im da iskušaju što više različitih oblika, tekstura, stvari različite čvrstoće, boje, mirisa i zvuka.

Najveća greška senzorne igre je upravo ta što djetetu ponudimo previše opcija, a mala djeca nisu poznata po pažnji, strpljivosti i koncentraciji. Baš naprotiv, fokus na neki predmet mogu zadržati relativno kratko, a to se vrijeme dodatno skraćuje uvodeći u djetetov vidokrug puno dodatnih mogućnosti za igru i isprobavanje.

Dakle, želite li da vaše dijete isproba i detaljno prouči svaki senzorni materijal koji mu nudite, nudite mu predmet po predmet.

Neka se igra prvo s kuglicama vate i isproba sve mogućnosti igre. Kada djetetu ponestane ideja, pokažite mu još par mogućnosti za igru. Zatim mu ponudite praznu bocu vode napunjenu kamenčićima.

Potom neki grubo pleteni predmet, komad drveta, spužvastu lopticu, pa čak i različite vrste hrane (riža, brašno, grah, palenta,tjestenina)…imate stvarno širok izbor pred sobom.

Upamtite, svaki će predmet biti ipak najbolje proučen i istražen kada samo on bude u djetetovim rukama i kada samo on bude u vidokrugu. Previše izbora remeti dječju koncentraciju i narušava kreativnost te istraživački duh. Dijete ne obraća pažnju na sitne detalje i mogućnosti svakog pojedinog predmeta već se usredotočuje na to da odjedanput pregleda sve, nakon čega želi još, a stare stvari mu više ne mogu pobuditi interes.

Radna terapeutkinja Petra Vidović, Bacc. therap. occup

Pratite nas na društvenim mrežama

Telefon:
023/383-305

Image

Telefon:
023/383-305