Novosti

Poštovani roditelji,

želja nam je da vrijeme izolacije bude kvalitetno, zabavno i sretno kako za djecu tako i za vas roditelje, stoga vam u nastavku nudimo informacije o uslugama stručnih djelatnika DV „Biograd“.

Odgojiteljice Vrtića otvorile su za svaku odgojnu skupinu Viber/WhatsApp grupe putem kojih će vam slati prijedloge aktivnosti i savjete koje su pripremile za vas i vašu djecu. Molimo vas da se uključite – šaljite izjave djece, fotografije, kratke videozapise, crteže.

Psihologinja Vrtića dostupna je roditeljima za svaki oblik savjetovanja i pružanje psihološke podrške putem mobitela na broj 091/1836902. Također možete pratiti i čitati preporuke i savjete psihologa na web stranici vrtića i na facebook profilu Vrtića.

Pedagoginja Vrtića dostupna je roditeljima za osnaživanje obitelji u provođenju kvalitetnog vremena s djecom, provođenju zadaće odgoja, brige u ispunjavanju dječjih potreba te jačanju roditeljskih kompetencija putem mobitela na broj 092/1187474.- Također možete pratiti i čitati stručne članke pedagoga, kratke priče za djece i ulomke iz preporučene literature za roditelje na web stranici Vrtića i facebook profilu Vrtića.

Zdravstvena voditeljica Vrtića za vas će izrađivati primjere tjednih jelovnika po dobnim skupinama djece, objavljivati zdravstvene članke, savjete, primjere tjelesnih vježbi koje možete raditi s djecom. Sve navedeno bit će dostupno na web stranici Vrtića i facebook profilu Vrtića. Također je dostupna za sva pitanja i informacije o koronavirusu, zdravlju, zdravoj prehrani, dječjim bolestima, putem mobitela na broj 098/194 7461

Za sva pitanja dostupna je ravnateljica Vrtića putem mobitela na broj 099/282 8759 te putem e-mail adrese Vrtića Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Čuvajte sebe i djecu! 🥰

 

Korona virus spada u skupinu velikih virusa, tako kažu stručnjaci. Iako veliki virus, našem oku je nevidljiv i vrlo uznemirujuć za naš respiratorni sustav, ali i za našu psihičku dobrobit. I dok epidemiolozi, civilni stožeri i ostali lideri u svijetu ulažu napore da sačuvaju fizičko zdravlje ljudi i spriječe širenje virusa i nepotrebne smrti, taj oku nevidljivi virus nagriza i napada sva ostala područja ljudskog postojanja i djelovanja – napada ekomomiju, društvo u svim aspektima, napada naš realitet i svakodnevicu, kvalitetu života a time posredno, napada našu psihološku dobrobit. Dok radi svoj party u respiratornom sustavu zaraženih, istovremeno radi party kod svih, bez izuzetka, ostalih nezaraženih ljudi, u njihovom mentalnom, duševnom, socijalnom i emcionalnom postojanju. Sve ono što je bio naš uobičajeni realitet doslovno preko noći se promjenilo – jutarnje buđenje, odlazak na posao, u trgovinu, na omiljenu kavu, druženje s prijateljima, kazalište, koncert, odlazak u restoran, bavljenje raznim aktivnostima na svježem zraku, odlazak u teretanu... sve je nestalo. Sve ono što velikim dijelom čini naš sustav podrške zbog kojeg smo uspješni, mentalno jaki i psihički snažni je postao nagrizen tim velikim i nevidljivim virusom. Ostali su nam naši domovi i u njima naši najbliži što nije malo. Naprotiv!
Sve te pojave praćene su silnim osjećanjem anksioznosti i zabrinutosti za budućnst, za svoje bližnje, za same sebe – kako će izgledati sutra, hoću li se zaraziti, hoće li se zaraziti netko moj bližnji, hoću li izgubiti nekog svog bliskog... Misaoni kovitlac anksioznosti kad krene, teško se zaustavlja, potpaljen i potpomognut raznim medijima koji najviše u ovim kriznim medijima pokazuju koja im je namjera – prenijeti činjenice i informirati ili biti prvi u vijesti, biti senzacionalan. U vremenima neizvjesnosti, u vremenima promjene, kad najviše trebamo jedni druge, kad najviše trebamo svoj dobar sustav podrške, taj isti sustav je nagrižen, napuknut i ne radi za nas. Ostaje pitanje kako se podržati, kako ostati „cool“ kad je ostati „cool“ najteže, ne samo zbog sebe već i zbog svojih ukućana, ponajviše svoje djece? Kako ostati koliko toliko jak? Vrlo jednostavno rečeno – kako ostati „normalan“? Kako djetetu pružiti model i pokazati mu da je svijet mjesto izazova i promjena s kojim će se ono jednog dana uspješno nositi? Mnoštvo pitanja o dosad uspostavljenim društvenim i osobnim vrijednostima, egzistencijalnim postavkama naših života a, s druge strane, ljudski rod se nikad nije susreo sa pandemijom ovakvih razmjera što znači da dobrog recepta kako sto posto biti učinkovit i „riješiti se virusa“ – nema! Kao da sve ono što je jučer vrijedilo, danas više ne vrijedi i to u ogromnim razmjerima.
U vremenima kriza, kako osobnih i društvenih, ipak postoji nekoliko bitnih stvari koje možemo uraditi za sebe i svoje bližnje, osnažiti se i tako osnaženi doprinijeti bržem i uspješnijem izlasku iz krize.
U vrijeme korone, dok smo prisiljeni ostati u svojim domovima i izbjegavati fizičku blizinu, a s željom što uspješnijeg prevladavanja krize, bitno je svakodnevno raditi slijedeće:

  • Budite „TU i SADA“ – naročito kad krene kovitlac uznemirujućih misli, vježbajte vrlo jednostavnu stvar – samo postanite svjesni onoga što vidite, čujete, njušite, postanite svjesni svog disanja, mjesta gdje se nalazite. Pokušajte pronaći zadovoljstvo u tome što samo „jeste“.
  • Prihvatite stvari takve kakve jesu i stvorite novu rutinu – rutina nam je jako bitna, ona nas definira u određenom kontekstu (o tome više u jednom od slijedećih članaka), podržava tko smo i što smo, ona nas ne definira kao osobe već nam daje određeni identitet u socijalnom okruženju – ustanite se kako bi se inače ustali da nije korona kriza, popijte svoju kavu, napravite neku strukturu dana (vrijeme kad ćete se igrati s djecom, vrijeme za obavljanje nekih stvari, vrijeme za sebe, vrijeme za partnera...) i držite se te strukture. Dat će vam određen osjećaj sigurnosti u vremenima kad ništa nije sigurno.
    Kontrola informacija – ne dozvolite da vam glavu pune mediji 24/7. Birajte vrijeme dana kad ćete se ifnormirati, sasvim je dovoljno da dva puta u danu pregledate najnovije vijesti, možda čak i jednom dnevno. Birajte od kojih medijskih kuća ćete pregledavati vijesti, koristite kritičko mišljenje prilikom pregledavanja informacija, to vam nitko ne može uzeti.
  • Brinite o sebi – izađite u prirodu, odite vani i pridržavajte se fizičke udaljenosti. Boravak u prirodi podržava nas u borbi protiv depresije i anksioznosti. Vježbajte, budite fizički aktivni – fizička aktivnost je najbolji lijek protiv anksioznosti, nepotrebnog straha i depresije. Također, pazite na prehranu, nek vam prehrana bude zdrava, podržite svoje tijelo i svoj imunološki sustav kad je to najpotrebnije. Brinite o svom izgledu, odjenite se uredno, nemojte zato što ste zatvoreni u kući biti u neuglednoj i apsolutno udobnoj odjeći, ako vas veseli – našminkajte se, lakirajte nokte, budite lijepi za sebe i svoje ukućane, najviše za svoju djecu (mame, nemojte šišati šiške, pričekajte da se otvore saloni!). Čini se trivijalnim i besmislenim u vremenima krize („Selo gori a baba se češlja!“ ) ali te male stvari će vas podržati da se bolje osjećate – što se vi bolje osjećate, doprinosite boljoj atmosferi i drugima oko vas! Vodite računa o svom snu, spavajte dovoljno.
  • Družite se – budite u kontaktu s ljudima koji vas vesele, koji vam donose nešto lijepo, njegujte zdrave i podržavajuće odnose, kontrolirajte kontakte koji imaju toksično djelovanje na vas, pomozite kome možete.... Suvremene tehnologije nam to omogućavaju, koristite prednosti istih.
  • Humor – nasmijte se, pretvorite u šalu ono što možete i podijelite sa svojim bliskima. Humor je jedna oda najboljih strategija suočavanja sa stresom, ne govori o vašoj neozbiljnosti već vam olakšava cijelu situaciju. Također, nemojte sebe forsirati u humoru -  ako dođe trenutak da niste raspoloženi za šale na račun korone, poštujte svoj proces.
  • DIŠITE! – ovih dana nekad je samo dovoljno da ste tu gdje jeste, sasvim dovoljno je samo biti,  stopalima na zemlji, samo disati, ništa raditi, nikuda trčati, ništa ganjati – samo disati! Naravno, kad dišete, držite razmak od najmanje 3 metra!
    Vremena su promjena, novih izazova i novih vrijednosti. Jedna od tih vrijednosti će biti povjerenje, u samoga sebe a onda, posljedično i u drugoga, u svijet oko sebe. Koristimo ovo vrijeme da vježbamo povjerenje.

Andrijana Dominis, prof. psihologije

Čovjek živi, u idealnom slučaju, u jednoj finoj ravnoteži s okolinom, imaju jedan lijepi odnos i svaka promjena u jednom od njih uzrokuje promjenu kod onog drugog. Promijenite okolinu na ovako ekstreman način i neizostavno ćete potaknute procese promjene i kod čovjeka. Još prije 3 tjedan bilo je sasvim normalno otići na kavu s prijateljima, dućan, planirati vikende a onda je sve stalo. Neizostavno, takva drastična promjena imat će svoj utjecaj na čovjekovo fizičko i duševno stanje jer čovjek postoji svojim tijelom, mislima, emocijama, rekli bismo tijelom i dušom.

Mnoga istraživanja i prakse su pokazala da karantene ili neki oblici izolacije imaju utjecaj na čovjekovo spavanje, imunološki, endokrini, neurokognitivni sustav kao što i uzrokuju promjene u metabolizmu. Neizostavno, socijalno distanciranje i ograničavanje fizičkog kretanja dovodi do razvoja simptoma depresije s kojom pod ruku dolazi sestra anksioznost. Prvi put imamo situaciju da, s ciljem očuvanja zdravlja, moramo raditi ono što, s druge strane, i šteti našem zdravlju. Sa svim tim spoznajama stručnjaci raznih profila se suočavaju s izazovima kako ljude podržati u očuvanju zdravlja kad su primorani raditi ono što istovremeno i narušava njihovo zdravlje. Ljudi su toga svjesni i na individualnom planu. I tu se često upada u zamku, ne samo na individualnom planu već i od strane stručnjaka – što raditi!?

Sigurno ste već u ovo vrijeme doživjeli da su vam Inboxi zatrpani pozivom na zajedničke meditacije, molitve, također i pozivima raznih stručnjaka koji kažu da je idealno vrijeme da ovo vrijeme izolacije i karantene iskoristite da naučite neku novu vještinu, naučite novi jezik, da radite na sebi, da se samoaktualizirate i postanete bolja verzija sebe. Ukratko, da od sebe napravite novi projekt jer vrijeme je idealno baš za to, imate vremena. Baš u trenutku kad se naš realitet mijenja i to na način da smo postali fizički izolirani, socijalno izolirani i nesigurni oko budućnosti. Pa i nije baš neki trenutak za postajati boljom verzijom sebe, zar ne!? Nekako mi to izgleda kao nijekanje, kao „Sve je u redu“ i idemo dalje. Ono to i jest, mehanizam obrane kojeg zovemo nijekanje. Ipak, tu je žalovanje za svijetom kakav je bio, tuga za gubitkom svega što smo imali i uzimali zdravo za gotovo, gubitak života kakvog smo imali a tu je i strah vezan uz budućnost. Svako nijekanje ovih osjećaja je nijekanje samoga sebe i realnosti.

Slažem se da ovi osjećaji nisu ugodni i poželjni ali baš bivanje s njima vodi do uspješnog suočavanja sa trenutnom situacijom i do psihološkog snaženja i očuvanja duševnog zdravlja. Zato želim podržati da se malo stane, pogleda u te osjećaje, da im se dade pažnja koju traže, da se pogleda u pozadinu tih osjećaja, da ih se procesira i da im značenje koje imaju za pojedinca. To je uspješno suočavanje sa stresom, to je jedini način za nošenje s kolektivnom traumom s kojom se sada suočavamo. Tu je i odgovornost psihologa da kažu – uzmite pauzu! Mnoštvo istraživanja s područja psihologije govore u prilog tome da uzmemo pauzu. Imamo dovoljno argumenata koji kažu da možemo bolje od ovoga što radimo. I kao pojedinci i kao društvo. Suočeni s kolektivnom traumom najbrže i najefikasnije ćemo se suočiti ako individualno, svak za sebe, doprinesemo svojoj dobrobiti. Tako doprinosimo i dobrobiti društva - što su pojedinci osnaženiji u kolektivu, to i kolektiv postaje snažniji za pronalazak izlaza u vremenima krize.

Upravo zato vrijeme je za pauzu – budite sa svojim osjećajima, za promjenu ne trčite, ne ganjajte, pokušajte stati. Vidite što se krije u vama, koji potencijali su unutar vas. Nemojte odvraćati pažnju od vlastitih procesa 24/7. Držite prostor za sebe. Razvijajte kapacitete da se možete obgrliti baš takvi kakvi jeste, ne kakvi bi mogli biti nego baš takvi kakvi jeste. Ako osjećate tugu, strah, anksioznost, teror... budite s njima, imenujte ih samima sebi, osjetite ih u svom tijelu. A onda ih ispjevajte, isplešite, izradite novi stol od njih, napravite najukusniji kruh od njih, istrčite ih, izudarajte ih u jastuk, ušijte ih u novu haljinu, plačite... izrazite sve ono što je unutra. Ako vam pri tome treba pomoć, potražite je, bila to pomoć prijatelja ili stručna pomoć... To onda nije nijekanje, skretanje pažnje i distanciranje od onoga što jest već mudro očuvanje vlastite dobrobiti.

Ne forsirajte sebe u smjeru „novih projekata“, ne pretvarajte se već budite to što jeste – čovjek, ranjiv čovjek. Mislim da je to put mudorsti koju u ovim vremenima najviše trebamo. Može bolje.Dišite.

Prođite polako i nježno kroz dan.
Ponovite.
Zasad je to dovoljno.

 

Andrijana Dominis, prof. psihologije

"Zbog trenutnog stanja i izbjegavanja fizičke blizine, psihologinja Andrijana Dominis je dostupna za roditelje za svaki oblik savjetovanja i pružanja psihološke podrške  putem mobitela na broj 0911836902 (mogući su video pozivi putem Wts-a) ili na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., svakim radnim danom od 8 do 16 sati. Također se obavještavaju roditelji da će ubuduće na vrtićkim stranicama moći pratiti i čitati preporuke i savjete  psihologa za period boravka u samoizolaciji, kako zaštititi mentalno zdravlje, kako se uspješno suočavati sa stresom, organizirati dane, kvaliteno provoditi vrijeme s djecom itd"

hrana

Vrlo važno je jačati imunitet tijekom cijele godine, posebno tijekom jeseni i zime kada vladaju epidemije raznih respiratornih i drugih bolesti.
Zadnjih 2 mjeseca pogođeni smo pandemijom novonastalog koronavirusa koji ima razornu moć na naš organizam i naš imunitet.
IMUNOLOŠKI SUSTAV – Prirodna je obrana našeg tijela koju čini mreža različitih stanica, tkiva i organa, koji zajedno rade na prepoznavanju i uklanjanju potencijalno štetnih stranih tijela poput bakterija, virusa, gljivica i bilo kojeg drugog tijela koje bi moglo narušiti naše zdravlje.

ŠTO JESTI?
Na prvom mjestu su VOĆE i POVRĆE koje je bogato složenim ugljikohidratima, vlaknima, vitaminima i mineralima.
MLADI LUK I ČEŠNJAK – potiču prokrvljenost, ubrzavaju metabolizam, reguliraju crijevu floru, jačaju imunitet, te djeluju antibakterijski i diuretski, pročišćavajući organizam.
BLITVA – Bogata je vitaminom B i C te karotenom, podiže imunitet i savršen je diuretik.
CIKLA – Podiže imunitet, pomaže u liječenju anemije poboljšavajući krvnu sliku.
LIMUN – Bogat je vitaminom C, koji je glavni zaštitnik našeg imuniteta. Limun snižava kolesterol, olakšava respiratorne tegobe, te pomaže kod zacjeljivanja rana.
Vrlo važno je jesti RIBU, JAJA, MORSKE PLODOVE, MESO i MLIJEČNE PROIZVODE koji imaju visokokvalitetne, kompletne proteine.
MED I ĐUMBIR također jačaju naš imunitet, te nam pomažu i kod pojave simptoma, ublažavajući grlobolju.
I nakon svega vrlo je bitno ne zaboraviti kako UMJERENA TJELOVJEŽBA i KVALITETAN SAN također pomažu našem organizmu u borbi protiv bolesti.
Za sva pitanja i informacije, dostupna sam na broj 0981947461.
U vremenu kad su nam životi promijenjeni i nismo se u mogućnosti družiti i biti jedni s drugima, i to nas sve frustrira i čini nemoćnima, moramo znati da činimo dobro djelo, ne ugrožavajući naše starije, nemoćne  i sve one koji su spadaju u rizičnu skupinu. Još malo i sve će ovo proći.
 

ZDRAVSTVENA VODITELJICA
JOSIPA MIKULIĆ

GRAD BIOGRAD NA MORU
Gradonačelnik

KLASA: 601-01/20-01/01
URBROJ: 2198/16-01-20-1
Biograd na Moru, 14. ožujka 2020. godine

Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13. – proč. tekst, 137/15. – ispr., 123/17. i 98/19.), članka 4. stavka 1. Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, broj 79/07., 113/08., 43/09. i 130/17.) i članka 35. Statuta Grada Biograda na Moru („Službeni glasnik Grada Biograda na Moru“, broj 5/09., 3/13., 8/13. – proč. tekst, 4/15. i 2/18.), a sukladno preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu, Stožera civilne zaštite Zadarske županije i Naputku Predsjednika Vlade Republike Hrvatske od 13. ožujka 2020. godine, gradonačelnik Grada Biograda na Moru donosi

ODLUKU
o privremenoj obustavi održavanja redovitih programa odgojno-obrazovnog rada u
Dječjem vrtiću „Biograd“ Biograd na Moru

I.
Privremeno se obustavlja održavanje redovitih programa odgojno-obrazovnog rada u Dječjem vrtiću „Biograd“ Biograd na Moru, počevši od ponedjeljka 16. ožujka 2020. godine do 30. ožujka 2020. godine.

Privremena obustava rada iz stavka 1. ove točke odnosi se na prostor Dječjeg vrtića „Biograd“ u Biogradu na Moru, u ulici Marina Držića 1, kao i na prostor područnog objekta Dječjeg vrtića „Biograd“ u ulici Paška 1.

II.
U razdoblju dok traje privremena obustava održavanja redovitih programa odgojno-obrazovnog rada, Dječji vrtić „Biograd“ obvezan je osigurati potrebno dežurstvo u svojim prostorijama za djecu čiji roditelji zbog svojih radnih obveza nisu u mogućnosti brinuti o njima, niti ih imaju kome povjeriti na čuvanje.

III.
Mjerom privremene obustave iz točke I. ove Odluke želi se smanjiti rizik širenja zaraze virusom COVID-19 na području Grada Biograda na Moru.

IV.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se na službenim stranicama Grada Biograda na Moru, kao i na službenim stranicama Dječjeg vrtića „Biograd“, te na oglasnim pločama istih.


Gradonačelnik
Ivan Knez, dipl. ing. agr.


ODLUKA o privremenoj obustavi održavanja redovitih programa odgojno-obrazovnog rada u Dječjem vrtiću Biograd

emocije

Prije samo dva tjedna život nam je bio brz, trebalo ga je „hvatati“, obitelj se suočavala s problemom nedostatka vremena. Užurbanost života nije ostavljala puno vremena za posvećenost djeci. Danas kada se životni tempo prisilno naglo umiruje, roditelji imaju priliku kvalitetno ispuniti to vrijeme s djecom. Mnoga istraživanja potvrđuju važnost zajedničkog provođenja vremena i uključenost roditelja u igru s djecom što povoljno djeluje na kognitivne i socio-emocionalne kompetencije djeteta, pridonosi osjećaju sigurnosti djece, emocionalne povezanosti i bliskosti s članovima obitelji.
Veliki broj roditelja navodi kako se u ovo vrijeme izolacije teško nose sa snažnim emocionalnim izljevima djece te da im aktivnosti koje žele provesti ne uspijevaju. Ono što nam treba biti važno prije bilo kakvih edukativnih aktivnost jest povezati se s djetetom kako bismo mogli pomoći djetetu kada dođe do snažnih emocionalnih izlijeva

Vratimo se na emocije. Što mislite jesu li dječje emocije jednake emocijama odraslih? Vjerojatno pogađate da nisu. Djeca emocije doživljavaju različito u odnosu na odrasle osobe, njihove emocije su jednostavne i spontane, učestalije, kratkotrajnije, snažne i nestabilne. Oni svoje emocije izražavaju otvoreno, ne znaju se suzdržavati. Prije 5. do 6. godine života dijete nema sposobnost za emocionalnu regulaciju. Želite li dijete naučiti prepoznati vlastite emocije, prije svega je važno znati prepoznati vlastite. Moramo moći regulirati vlastite emocije i smiriti sebe kako bismo mogli pomoći djetetu da napravi isto. Kako se ponašate u situacijama kada dijete ima snažne emocionalne izljeve? Jedna od vještina koja vam može pomoći i koju možete naučiti, vještina koja se koristiti u terapiji igrom je empatičko reflektiranje. Empatičko reflektiranje naziva se i aktivno slušanje, odnosi se na posvećeno, pažljivo slušanje djeteta te se pokušavamo unijeti u djetetov osjećajni svijet i reflektirati mu ono što nam govori. Odnosno možemo reflektirati ponašanje, misli i osjećaje djeteta.  

Sada u vrijeme izolacije ako imate više djece i još su k tome približne dobi za pretpostaviti je da se sukobe zbog igračaka i sl. Na primjer, dijete dolazi plačući je mu je brat/sestra uzeo/la igračku. Većina nas bi prvo pitala „Što se dogodilo?“ i zatim nastavila „To je samo igračka, nemoj plakati zbog gluposti….“ i slično. Cilj nam je da se situacija s djetetom što prije riješi kako bismo mogli nastaviti sa svojim poslom. Mnogi će sada promislit, što bi se drugo i moglo učiniti osim navedenog? Jedan od odgovora glasi: empatičko reflektiranje kroz primjerice rečenicu (nježnim glasom): „Vidim da si jako tužan/a što se sad ne možeš igrati s tom igračkom.“ Tom rečenicom dajemo djetetu informaciju da vidimo kako se osjeća u tom trenutku,  a  djetetu služi da mu osvijestimo njegovu emociju. Također tom rečenicom dajemo do znanja djetetu da ga prihvaćamo s njegovom emocijom, upravo takvog kakav jest. Često će samo ovo biti dovoljno da se dijete umiri jer djetetu je bio potreban osjećaj da ga se vidi, čuje, razumije i da nam je važno. Međutim, može se dogoditi da je dijete jako uznemireno i da naša rečenica „Vidim da si jako tužan što se sada ne možeš igrati s tom igračkom“ vjerojatno nije zadovoljila njegovu emocionalnu potrebu. To znači da ćemo rečenicu trebati ponoviti više puta na više različitih načina „Razumijem te, nije lijepo kada ti se uzme igračka dok se ti igraš. Gle, mogli bismo….“ i biti doista potpuno prisutni „biti ovdje i sada“ s djetetom u njegovoj situaciji. Kada dijete čuje naše riječi, uočit će se na njegovom licu ili tijelu olakšanje koje nosi poruku „Gle, mama/tata me razumjela/razumio, shvaća kako se osjećam, sada se mogu smiriti.“ Empatičko reflektiranje pomaže nam razumjeti dijete i pomaže djetetu da osjeća da ga se razumije. Empatičko reflektiranje je vještina koja se uči, stoga izaberite neki trenutak u danu, fokusirajte se na dijete i empatički mu reflektirajte ono što vidite da osjeća, želi, radi. I pratite kako će dijete reagirat.

Kako ne bi sve ostalo na empatičkom reflektiranju u nastavku vam nudim zanimljivu aktivnost „Kocka osjećaja“ u kojoj se možete povezati s djetetom putem igre.
Sliku kocke imate u fotografiji u prilogu. Nacrtajte na tvrđi papir, zatim kocku izrežite po ravnim crtama. Svaku stranicu kocke zajedno s djetetom obojite nekom bojom i odredite koja boja označava koji osjećaj. Uz pripadajuću boju na kocku možete napisati osjećaj ili ako dijete ne zna čitati nacrtati emotikone koji predstavljaju emociju. Nakon što ste obojili kocku, presavijte je po isprekidanim linijama. Na presavijene dijelove stavite lijepilo i zatvorite kocku, lagano pritisnite i ostavite da se osuši. Kada ste pripremili kocku osjećaja, igra može početi: zadatak je baciti kocku i s obzirom na boju i osjećaje koje ste dobili ispričati kada se taj osjećaj pojavio kod vas (npr. bio sam ljut kad mi je netko srušio toranj od kocaka….) Razgovor o osjećajima potaknut će djecu da povežu emocionalna stanja sa situacijom te da u novim situacijama mogu izraziti kako se osjećaju.

Ukoliko imate bilo kakva pitanja, trebate podršku, pomoć, savjetovanje o odgojnim postupcima slobodno me kontaktirajte na broj mobitela 092 118 7474 ili e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Vaša pedagoginja Višnja Milačić Žurić, prof.

crtež kocke

Dječji vrtić u Biogradu na Moru počeo je sa radom 1975. godine pod nazivom: Predškolska radna organizacija Miro i Rudolf Jelenković.

INFO

DJEČJI VRTIĆ "BIOGRAD" BIOGRAD NA MORU

Adresa: Marina Držića 1, Biograd na Moru

Tel / fax: 023/386-128

Tel: 023/383-305

Mob: 099/282-8759

OIB: 60175705264

e-mail: djecji.vrtic.biograd@gmail.com

IZJAVA O ZAŠTITI PRIVATNOSTI I SIGURNOSTI OSOBNIH PODATAKA