Novosti

U svakom trenutku u našem organizmu se odvija niz različitih aktivnosti. Naše srce pruža neprekidnu cirkulaciju krvi, želudac i crijeva probavljaju hranu, mozak prima i obrađuje informacije, tijelo održava temperaturu do 37°C…kako bi se to sve nesmetano odvijalo, našem organizmu potrebna je energija koju dobiva iz hrane. Oslobađanje energije odvija se u stanicama skupom metaboličkih reakcija i procesa, što nazivamo stanično disanje.

Energiju izražavamo u kalorijama (kcal) ili u kilođulima (kJ).

DNEVNA ENERGETSKA POTREBA ZA DJECU U DOBI OD 1 DO 6 GODINA

Za normalno uhranjeno, aktivno dijete od 1-3 godine dnevni jelovnik treba bazirati na 1200kcal, dok za dijete od 4-6 godina na 1600kcal. Time će se zadovoljiti sve potrebe bazalnog metabolizma, rasta djeteta te aktivnosti tokom dana.

Nedovoljan ili prekomjeran energetski unos s jedne strane može dovesti do pothranjenosti i povećane sklonosti infekcijama, dok s druge strane dovodi do pretilosti i rizika za kardiovaskularne bolesti, aterosklerozu i dijabetes u starijoj dobi.

MASTI – preporučeni dnevni unos je 30-35%, masti su najbogatiji izvor energije. Održavaju kožu zdravom, oblažu organe, poboljšavaju okus hrane, građevni su materijal, osobito za mozak. Imamo biljne i životinjske izvore masnoća. Bogati izvori su biljna ulja, maslac, meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, avokado, soja i masline.

BJELANČEVINE – preporučeni dnevni unos je 10-15%, one izgrađuju tijelo, vrlo su važne za rast i popravak oštećenih tkiva, ali služe i kao izvor energije. Bjelančevine se nalaze u majčinom mlijeku, mesu, ribi, jajima, mahunarkama, žitaricama, orašastim plodovima i sjemenkama.

UGLJIKOHIDRATI – preporučeni dnevni unos je 50-60%, one opskrbljuju tijelo energijom, a nalaze se u majčinom mlijeku, dojenačkoj formuli, žitaricama i proizvodima od žitarica, kukuruzu, voću, krumpiru, mlijeku, šećeru.

VITAMINI I MINERALI – za djecu je bitno da hrana bude bogata i vitaminima i mineralima, koji su tijelu potrebni za razne funkcije.

Vitamini- sudjeluju u stvaranju crvenih krvnih zrnaca, potpora su imunološkom sustavu, oslobađaju energiju iz hrane...

Minerali- sudjeluju u izgradnji kostiju i zubi, prijenose živčane impulse, održavaju ravnotežu tekućina…

Pravilnom i uravnoteženom prehranom od najranije dobi, unosimo u organizam sve potrebne tvari koje pridonose pravilnom rastu i razvoju djeteta, te zdravlju u odrasloj dobi.

ZDRAVSTVENA VODITELJICA

 

 

„Brinem se da imaju svoju dnevnu rutinu, brinem se da se zdravo hrane, borave i igraju se na svježem zraku, provodim s njima niz aktivnosti koje mi svakodnevno dostavljaju njihove odgojiteljice putem mobilnih aplikacija.... Suočavaju se s mnogo promjena, stresom, socijalnim distanciranjem. Trudim se kao roditelj da mu/im osiguram dovoljno podrške za suočavanje s vlastitim emocijama, korisitim se svim mogućim preporukama dostupnim na internetu, pratim preporuke stručnjaka... Mogu li uraditi još i više za sačuvam i podržim djetetovo fizičko i mentalno zdravlje?! Što još mogu uraditi za njih!?“

            Čim se pitate ovo pitanje, sigurna sam da ste već uradili sve što se mogolo uraditi da olakšate svojoj djeci vrijeme socijalne izolacije i da ste već sve napravili što se može napraviti da njihvo život izgleda i uđe u neku novu normalu. Sigurna sam, ako se pitate ovo pitanje, da s njima provodite vrijeme u aktivnostima, zajedničkom druženju i povezivanju. Također sam sigurna i da iskreno komunicirate o svemu, da pokazujete interes za djetetov svijet, kako se ono osjeća, jeli dobro, znam i da ste zabrinuti za svoju djecu i njihovu dobrobit, jesu li previše ispred ekrana, kako ih povezati s prijateljima, jeli im dosadno... U trenutcima vremena dok se suočavate s pranjem odjeće, pripremanjem obroka, steriliziranjem svega i svačega, provođenjem raznih igara s djecom, brinete, i stalno brinete – radim li dovoljno, mogu li uraditi još nešto za njih!?

            Odovor na gore postavljeno pitanje je – DA, možete još nešto uraditi za svoje djecu! Možete se pobrinuti za svoje emocionalno stanje! To pravilo vrijedi i u normalnim vremenima, vremenima bez kriza, bilo one na individualnom planu ili globalnom kao sada. Stručnjaci koji rade s djecom kažu – Ako želite pomoći djetetu, prvo pomozite njegovom roditelju! Pitanje kako roditelj emocionalno odgovara na krizu, bila ona, kao što je već rečeno, na obiteljskom planu ili globalnom, uvelike utječe na djecu.

            Evo kako to najbolje objasniti kroz priču – zamislite da ste na brodu, putujete negdje i tako, sjedite, možda čitate knjigu... Odjednom, počinju nekakvi valovi, nekakav vjetar, vožnja postaje malo manje ugodna... Preko razglasa javlja se kapetan i kaže da upravo ulazite u ciklonalno područje, da će valovi biti malo veći, brod će se malo više ljuljatu, preporuča vam da se vežete za svoja sjedišta i nastavite svoju vožnju. Predviđa da ćete iz oluje izići kroz 20-ak minuta. Kakav glas želite čuti od kapetana, kakvog kapetena biste uopće željeli imati na svom brodu u toj situaciji – želite li da vam ovo kaže kapetan smirenim glasom, glasom koji ulijeva povjerenje, tonom i sadržajem koji vam govori da je sve u redu i pod kontrolom!? Ili biste voljeli čuti kapetana koji jedva dolazi do zraka, paničari i ne zna kako se suočiti sa situacijom? Naravno da biste voljeli čuti smirenog kateana. Ne znači da je kapetan naivan i da ga nije briga. Itekako se u takvoj situaciji brine za svoj brod i putnike ali ono što on radi jest da samoregulira sebe i svoj odgovor na datu situaciju jer zna da o njemu ovisi i kako će se putnici osjećati u tom trenutku oluje na brodu. Događaj je samo događaj, naš emocionalni odgovor daje značenje određenom događaju. Tako i vaša djeca žele, puno više od još jedne aktivnosti i još jedne igre i još sadržaja, oni prije svega žele roditelja koji je jednostavno sretan, zadovoljan, ok. Žele roditelja koji ulijeva povjerenje u datoj, novonastaloj situaciji. Da, dogodi se da se brodovi potope, dogodi se da se izgube, na to se ne može utjecati ali se može utjecati na to kakva vožnja će biti. Mislim da vam je analogija ove priče i broda s obitelji i djecom jasna.

            Iz tog razloga jako je bitno da se roditelji pobrinu za svoju dobrobit, za svoju emocionalnu stabilnost – nađite vrijeme za sebe, ne iscrpljujte se dodatno nizom projekata i aktivnosti (o čemu sam pisala u prethodnim člancima), puno važnije od toga hočete li s djecom proći kroz još jednu aktivnost jest da uradite nešto za sebe, sjedite u tičini 5 minuta, pročitajte odlomak neke knjige, popijte kavu u tišini, nađite vremena za sebe i svog partnera, porazgvarajte telefonski s nekim bliskim, napravite sebi kupku... Ima puno načina što možete uraditi za sebe a da vas veseli i podržava vaše emocionalno stanje. Roditelji često u ovakvim situacijama zaborave redovito jesti, spavati, ne posežu za podrškom, toliko brinu o djeci, njihovim aktivnostima, jesu li sretni, zadovoljni, mogu li i još nešto uraditi za njih... zaborave na vlastitu dobrobit... Upravo rade sve ono što je plodno tlo za razvoj simptoma anksioznosti kod samih sebe. A to je ono što djetetu u kriznim situacijama najmanje treba, odnosno ono što može negativno utjecat na njegovu dobrobit. Stoga, brinite o sebi, svom emocionalnom stanju,potražite stručnu pomoć ako vam ttreba, pružite samima sebi malo nježnosti jer na taj način moći ćete je još i više pružiti svojoj djeci i ostalim članovima obitelji, na taj način bit ćete kapetan s kojim je plovidba ugodna, vrijedna, nije ugrožavajuća, kapetan s kojim se rado boravi na brodu.

Za sve savjete, nedoumice, psihološku podršku, budite slobodni i nazovite na broj 091/183-6902

 

Vaša psihologinja,
Andrijana Dominis, prof

           

 

 

 

sat od tanjura

Prošlo je mjesec dana bez vrtića i djeca su „izbačena“ iz dnevne rutine. U prilog tome govore roditelji koji mi navode kako se njihova djeca u ovom vremenu bez vrtića doma igraju vrtića. Poznato je da kroz igru djeca izražavaju svoje emocije i komuniciraju specifične poruke. Ovdje je poruka djeteta kako mu zapravo fali struktura. Kad imate svakodnevne rutine i dnevni raspored za svoje dijete, vi stvarate strukturu.

Što je dnevna rutina za djecu? Meni osobno je najdraža definicija dnevne rutine ona R. Dreikursa koji kaže „Dnevne rutine su za djecu što su zidovi u kući, daju im granice i dimenziju života.“ Razumijem kako u ovim okolnostima njihova rutina neće i ne može izgledati kao ranije. I to je u redu i svi trebamo prihvatiti promjene. Sposobnost prilagodbe promjenama vrlo je važna u ovim okolnostima. Još je Darwin rekao kako neće preživjeti najsnažniji niti najinteligentniji već promjenama najprilagodljiviji.

Zajedničkim dogovorom s djetetom možete kreirati novu rutinu u ovim okolnostima. Djeca kroz igru najbolje uče. Kroz igru s djetetom izradite didaktički sat koji će vam poslužiti za prikaz dnevne rutine. Za sat vam je potrebno: papirnati tanjur, malo tvrdog kartona za kazaljke, flomasteri u boji, škare, lijepilo, pluto i pribadača za pridržavanje kazaljki. Flomasterima ucrtajte brojke na tanjuru i prikačite kazaljke. Dogovorite redoslijed aktivnosti tijekom dana (npr. vrijeme buđenja, doručka, vrijeme za aktivnosti koje šalju odgojiteljice, vrijeme ručka, vrijeme igre, boravka na zraku....) označite ih određenom bojom na satu i sa strane na papiru istom bojom flomastera ispišite pridružene aktivnosti. Za mlađu djecu i djecu s komunikacijskim teškoćama umjesto sata pripremite raspored u slikam tako što ćete fotografirati dijete u dnevnim aktivnostima ili zajednički nacrtati dnevne aktivnosti. Postavite slike gdje ih dijete može vidjeti tako će u danu znati svaki sljedeći korak.

Bilo bi poželjno dijete probuditi u isto vrijeme kao i kad ide u vrtić. Također navečer staviti dijete u uobičajeno vrijeme u krevet. Osigurajte djetetu uravnotežen raspored aktivnosti. Važno je da svakodnevno imaju raznolike aktivnosti, za te aktivnosti pobrinule su se odgojiteljice koje vam svakodnevno u grupe šalju različite aktivnosti za djecu. Potaknite svakodnevno video razgovore s prijateljima iz vrtića, bakom, djedom, širom obitelji, to djeci pomaže da zapamte i grade odnose s prijateljima i članovima obitelji. Imajte vrijeme za obiteljske rutine, dajte im male kućanske poslove, brigu o kućnim ljubimcima, stariji neka vam pomognu u pripremi jela (rezanje povrća i sl.), vrijeme za zajedničke obroke. Također je važno vrijeme za zajedničku igru jer igra je najbolji način povezivanja s djetetom, ali igra poput djeteta, neka on bude vođa igre. I nikako nemojte zaboraviti djetetu dati vrijeme da bude sam u igri, vrijeme kada će maštati i stvarati.

Kroz navedene aktivnosti se odvija život, zadovoljavaju se djetetove osnovne fiziološke potrebe a također i psihološke potrebe za povezanošću, samostalnošću i uspjehom. Kroz rutine, roditelj može utjecati na poticanje razvoja samostalnosti, vještina govora, komunikacije, samoregulacije ali i razvoj povjerenja i samopoštovanja ovisno o tome kako se roditelj ponaša.

Baš kao što rutina djeci daje osjećaj sigurnosti i zaštićenosti tako i nepostojanje rutine može djelovati uznemirujuće na dijete, mogu se pojaviti nepoželjna ponašanja koja onda utječu na cijelu obitelj.

Prilikom kreiranja nove rutine ne očekujte da će sve ići glatko i savršeno. Ne postoji ni savršeno dijete, ni savršen roditelj, niti recept.

Ukoliko je vaše dijete teško podnijelo ispadanje iz rutine i borite se s nepoželjnim ponašanjem djeteta, socijalne priče su dobar način da pomognete djetetu. Ukoliko su vam potrebne socijalne priče važno je da ih ne sastavljate samostalno već u suradnji s educiranim stručnjakom.

Slobodno nazovite na broj 092 118 7474 ili pišite na e-mail adresu:Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. rado ću vam pomoći sastaviti socijalnu priču za vaše dijete.

 

 

Vaša pedagoginja, Višnja Milačić Žurić, prof.

 

Povodom obilježavanja „Svjetskog dana zdravlja“ koji ove godine slavi rad medicinskih sestara i primalja želim istaknuti kako se medicinske sestre i drugi zdravstveni radnici kod nas, a i u cijelom svijetu trenutno nalaze na prvoj crti borbe protiv koronavirusa. Svakodnevno su izloženi velikom broju kako oboljelih tako i umrlih. Stoga je vrlo bitno da na današnji pružimo podršku svim medicinskim sestrama i primaljama te da shvatimo kako one imaju veliku ulogu u pružanju zdravstvene i socijalne skrbi.

Prije 4 mjeseca slušali smo kako se u dalekoj Kini pojavio virus koji se brzo širi i napada prvenstveno naša pluća, a potom i cijeli organizam. Tada nismo ni mogli zamisliti kako će nam taj „novi“ virus uvelike promijeniti naše živote i skoro zaustaviti cijelu zemlju.

Stručnjaci nam svakodnevno daju upute kako se ponašati i zaštititi od koronavirusa. Na prvom mjestu je smanjiti socijalne kontakte, te se držati razmaka od drugih ljudi od najmanje 2 metra. Vrlo važno je i održavati higijenu ruku.

Kako djeci učiniti pranje ruku zabavnijim?

Možete im postaviti stolicu kako bi sami dohvatili vodu i sapun, te pjevati s njima omiljene pjesmice za vrijeme trajanja pranja.

Kako pravilno oprati ruke?

Korak 1 : Namočite ruke pod tekućom vodom

Korak 2 : Nanesite tekući sapun

Korak 3 : Temeljito istrljajte dlanove, nadlanicu, prste i vrhove prstiju

Korak 4 : Isperite ruke tekućom vodom

Korak 5 : Osušite ruke papirnatim ručnikom, te s njim zatvorite slavinu za vodu

Perite ruke najmanje 20-30 sekundi. U slučaju nedostatka vode i sapuna dezinficirajte ruke sa sredstvom koje sadrži najmanje 60% alkohola i utrljavajte ga u ruke najmanje 20 sekundi.

Budite oprezni pri korištenju zaštitnih maski i rukavica. Prije stavljanja obavezno operite ruke, te nakon što stavite masku na lice više ju ne dirajte rukama, rukavice često mijenjajte i nakon što ih skinete i odložite obavezno ponovno operite ili dezinficirajte ruke.

 

ZDRAVSTVENA VODITELJICA
JOSIPA MIKULIĆ, bacc.med.techn.

 

U vrijeme socijalnog distanciranja i smanjenog broja izlazaka iz kuće ne smijemo zaboraviti kako je tjelesna aktivnost neophodna za očuvanje i unaprjeđenje našeg zdravlja.

Svakodnevno smo svjedoci kako djeca i odrasli sve više podliježu sjedilačkom načinu života, provodeći vrijeme pred televizorom, mobitelom, igrajući igrice na računalu i uživajući u nezdravoj „brzoj“ hrani.

Dolazi do epidemije nezaraznih kroničnih bolesti kao što su pretilost, visoki krvni tlak, dijabetes, osteoporoza, bolesti srca i krvnih žila, povišen kolesterol, razne maligne i psihičke bolesti. Tjelesnom aktivnošću možemo spriječiti ili odgoditi pojavljivanje ovih bolesti.

Navike redovitih tjelesnih aktivnosti trebaju se stjecati od najranijeg djetinjstva, jer će na taj način najčešće ostati prisutne i u odrasloj dobi. „Svjetska zdravstvena organizacija“ objavila je savjete kako bi djeca do 6 godina starosti trebala biti uključena u najmanje 180 minuta raznih tjelesnih aktivnosti.

Djeca tjelesnu aktivnost mogu provoditi kroz razne dječje igre, ples, sudjelovanje u kućanskim poslovima, radom u vrtu ili penjanjem uz stepenice.

Ovo nije vrijeme kada trebamo biti depresivni i očajavati, ovo je vrijeme koje trebamo prihvatiti i iskoristiti na najbolji način koji možemo. Upalite najdražu pjesmu i zajedno pjevajte i plešite, skačite, istežite se, perite pod, pravite krevete, sadite voće, povrće i cvijeće, zalijevajte vrt i pratite kako raste ono što ste posadili, zajedno skuhajte zdrave obroke.

Aktivna djeca su sretnija i zadovoljnija, kreativnija, bolje spavaju, s više samopouzdanja i uspješnija u školi. Vježbajte s njima, probudite dijete u sebi!

Na sljedećoj stranici nalazi se plakat 10-minutnog vježbanja za djecu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

ZDRAVSTVENA VODITELJICA
JOSIPA MIKULIĆ

 

 

 

Vjeverić Žirić stanovao je u kućici na divovskom hrastu. Jutro je. Sunce se poigrava granama gustih krošanja. Jedna se zraka probila i do Žirića i pomilovala ga po licu.

Dobro jutro, Žiriću! Dan je počeo! Žirić veselo skoči iz krevetića. Nekoliko se puta protegne i zamahne svojim kitnjastim repom. Odskakuće do prozora i udahne svježi šumski zrak. Zaostalim kapima jutarnje rose protrlja oči, a posebno brižno iščetka zube. S obližnjih grana otkine nekoliko žirova i smaže ih s tekom. Kako je to divno kad ti doručak raste nadohvat ruke! Krckajući žiriće, osluškivao je jutarnji koncert prtičjeg orkestra. No sa šumskog su puteljka dopirali još neki zvukovi. Vjeverić je naćulio svoje malecke uši.

Da. Hura! Poskočio je radosno. Poznajem te glasiće. To su moji prijatelji. Idem k njima! Hop na jednu granu. Pa hop na drugu. Opet hop. I hop. Pa malo ljuljanja na repu. Pa opet hop, ljulj i hop i eto ga na tlu. Baš je zabavno! A sad trk kroz šumu, i uskoro ću biti s prijateljima. Super!

Vjeverica Kestenka, zečići Skočko i Gricko sunčali su se na šumskom proplanku. Koji divan dan! Kao stvoren za igru!

Pogledajte što sam dobio! Poskoči Skočko i iz džepa na hlačicama ponosno izvadi drvenu kutiju. Što je u njoj? Znatiželjno upita Kestenka. Skočko pažljivo otvori kutiju….Domino! oduševljeno uzvikne Gricko – Hoćemo li zaigrati? Izvrsna zamisao! – jednoglasno se složi mala družina. No tko nam to stiže.

Čekajte me, čekajte! I ja se želim igrati – vikao je mali Žirić.

Pa naravno! Baš si stigao u pravi čas. Još nismo počeli. Tek dijelimo pločice. I igra počne. No Žiriću baš i ne ide od ruke. Nikako da se riješi svojih domino pločica.

„Ne ide mi i ne ide. A baš želim pobijediti. Hoću, hoću i gotovo!“ Pobjeda – bila je jedina misao koja mu se vrtjela glavom. Osjećao je da mu glava postaje sve vrelija, a tijelo ukočenije. Ukočio se čak i njegov gipki rep.

Gricko je već stavio svoju posljednju pločicu na odgovarajuće mjesto. Kestenka i Skočko čestitali su pobjedniku.

„Ne, ne mogu podnijeti kad ne pobjeđujem“, prostruji Žirićevom glavom. Žirić ljutito skoči i repom zamahne tako snažno da su se domino – pločice razletjele na sve strane. Preostale dograbi i baci što je dalje mogao. Neke su upale čak i u obližnji potočić.

Potom se hitro uzvere uz deblo i nestane u krošnjama. Shvativši što je učinio, Žirić se osjećao uistinu jadno. „Tko se ne zna igrati, i ne treba se igrati“, odjekivalo mu je u ušima. „Prijatelji se ne žele više sa mnom igrati. Neće se sa mnom više nikad igrati. Bit ću uvijek sam.“ Bivao je sve tužniji i tužniji.

Pokunjeno je lutao šumom. Sklupčao se uz korijenje drveta i plakao, plakao, pokrivajući šapicama oči.

Tužan si, Žiriću, što je bilo? Žirić jednim okom proviri i spazi Srnicu koja ga je promatrala toplim pogledom. Sto mu žirića i oraščića! Želiš li mi reći što se zbilo? Ponovno ga upita Srnica. Žirić se malko nasmiješi ispriča Srnici što je učinio. Ispriča joj kako se naljutio jer nije uspio pobijediti. I sad je sam. Nitko se više s njim ne želi igrati.

A ti? Što ti želiš? Srnica skrbno nastavi razgovor. Želio bih se igrati s prijateljima. Više od svega, želio bih se vratiti prijateljima – promuca vjeverić i šapicama skrije lice. Ali oni ne žele mene. Rekli su da se više neće sa mnom igrati. Pokvario sam im igru. Pogubio domino. I sad više ne mogu ništa.

Što je bilo ne može promijeniti. Ali imaš mogućnost to isprviti. Dakako, Žiriću, ako ti je to važno. Doista se želiš vratiti prijateljima? Pa naravno da želim! Potvrdi Žirić – Misliš li da će me oni ponovno prihvatiti? Dođi sa mnom, pa ćemo zajedno vidjeti što se da učiniti. Hoćeš li? Hoću prošapće Žirić nevoljko ustajući. Srnica prozbori – Razmisli, što si spreman sada učiniti da se opet igraš s prijateljima? Pa, pa…Mogao bih pokušati pronaći izgubljene domino-pločice i vratiti ih prijateljima – odvrati vjeverić.

I tako krenuše Žirić i Srnica u potragu za dominama. Žirić je bivao sve življi. I osjećao se mnogo bolje. Nekoliko je puta zakovitlao repom. Traženje razbacanog domina išlo mu je sjajno. Čak ga je i zabavljalo.

Ali što s pločicama iz potočića? Kako će njih dohvatiti? No u pomoć mu je priskočio žapčić Zelenkrakić koji je upravo vježbao svoje skokove.

Kre, kre, tražiš me? Zapita žabac. Molim te, žapčiću, hoćeš li mi dohvatiti onaj domino? Za traženje u vodi pravi sam stručnjak. Kre, kre – gledaj me! Odvrati Zelenkrakić, ponosno se šepireći na kamenu. Pljus, pljus! U tili se čas žabac vratio s traženim pločicama. Kre, kre, to je sve? Hvala ti, Zelenkrakiću! Odvrati vjeverić. Takav sam! Volim pomoći! – dobaci žabac i pljusne opet u bistru vodu.

Eto, vidiš, Žiriću. Kad jasno znaš što želiš i odlučiš to ostvariti, naći ćeš za to i načina – progovori Srnica. A sad idem. Već sam se dugo zadržala. Sretno, Žiriću! I upamti – ti možeš izabrati hoćeš li se naljutiti ili nećeš i onda kad i nije onako kako želiš da bude – dometne Srnica i dostojanstveno se korakom otputi u šumu.

Bok, Srnice, hvala ti! – dobaci Žirić, već sasvim dobro raspoložen. Vjeverić je Žirić, skakućući naokolo i verući se po granama, dozivao prijatelje: Hej! Heej! Kesteenkaa! Skoočkoo! Griickoo! Gdjee stee?

I našao ih je. Prijatelji su upravo u hladu ozelenjela kestena objedovali šumske plodove. Žirić skoči među njih. Primate li me. Neću se ljutiti kad ne pobijedim. Želio bih se družiti s vama! Eto, obećajem, ubuduće ću se bolje ponašati. Neću se ljutiti kad ne pobijedim. Želio bih se družiti s vama! Ok? I domino sam skupio, i lješnjake, i jagode – odrecitirao je Žirić kao navijen. OK! Drago nam je da si opet tu – odgovori društvance složno. A sad, klopa, prijatelji!

Cijelo su se poslijepodne igrali igara raznih. I smijali mnogo. Gubili su i pobjeđivali svi. Jedanput jedan, drugi put drugi, treći i tako redom. I Žirić s njima – ne ljuteći se. Uvijek radosno. Važno je u igri sudjelovati i biti s prijateljima. Nema pobjednika i gubitnika – tko se vedro igra, taj stvarno i dobiva.

Vraćajući se s prijateljima zajedno kući, Žirić se osjećao istinski sretnim. Igru nastavljamo sutra! Bok!

Hop, hop, skok po skok, s grane na granu, hop, hop…skakutao je Žirić i eto ga u domu svom. Promatrajući treperenje mjesečine u lišću, vjeverić je Žirić usnuo i sanjao o…..

To najbolje znaš ti!

Iz zbirke priča za djecu „Kakav će ti biti dan, odlučiti možeš sam!“ autorice Sanje Brbore.

Autorica zbirke priča „Kakav će ti biti dan, odlučiti možeš sam!“ poticaj za pisanje pronašla je u Teoriji izbora Williama Glassera. Teorija izbora je teorija koja znanstveno objašnjava naše ponašanje. Teorija izbora tumači da su sva naša ponašanja naš izbor kojim u datom trenutku najbolje zadovoljavamo jednu ili više osnovnih potreba.

Koje potrebe ima čovjek? Na jednoj su strani potrebe za preživljavanjem (disati, piti, jesti….) a na drugoj su psihološke potrebe (ljubav i pripadanje, moć, sloboda i zabava). Sve potrebe su jednako važne i moraju biti zadovoljene da bismo se osjećali dobro. Najvažnija psihološka potreba je potreba za ljubavlju i pripadanjem. Bez ljubavi i pripadanja nećemo zadovoljiti ostale potrebe. Sjetite se Vjeverića Žirća iz priče, što je sve radio kako bi se ponovno igrao s prijateljima, kako bi zadovoljio potrebu za ljubavlju i pripadanjem. Još je bitno znati da u sadašnjosti možemo izabrati ponašanja kojima ćemo bolje nego ranije zadovoljavati potrebe. Uzaludno je baviti se prošlošću jer se ona ne može promijeniti. „Što je bilo, ne možeš promijeniti. Ali imaš mogućnost to ispraviti. Dakako, Žiriću, ako ti je to važno…Razmisli, što si spreman sad učiniti da se opet igraš s prijateljima.“ Žirić je bio motiviran za promjenu jer je bio uvjeren da mu sadašnje ponašanje (bacanje domina) ne daje ono što želi i vjerovao je da može izabrati drugo ponašanje da se približi prijateljima.

Ključna pitanja koja možete primijeniti u bilo kojoj situaciji i sami na sebi:

  • Što želim? (želja)
  • Što radim da dobijem to što želim? (radnja)
  • Donosi li mi ono što radim to što želim? (evaluacija)
  • Što još mogu učiniti (plan)

 

KAKAV ĆE TI BITI DAN ODLUČITI MOŽEŠ SAM!

 

 

 

Pripremila: pedagoginja Višnja Milačić Žurić, prof.

 

Poštovani roditelji,

zbog provođenja duljeg vremena u kući lako je upasti u zamku prekomjernog i nekvalitetnog korištenja ekrana. Kako biste ekrane koristili u dobre svrhe, u nastavku vam donosim kvalitetne izvore na internetu za djecu i roditelje. Ograničite vrijeme koje dijete provodi pred ekranima i koristite ih zajedno s vašom djecom, razgovarajte o tome što gledate kako bi se kod djece razvijalo kritičko mišljenje. Slijedite upute Svjetske zdravstvene organizacije koje se odnosi na vrijeme provedeno pred ekranima. Svjetska zdravstvena organizacija preporučila je kako za djecu do 2 godine starosti vrijeme pred ekranima uopće ne bi trebalo postojati, a za djecu starije dobi preporuča se ograničiti na maksimalno dva sata dnevno.

Izvori na internetu:

Bilo bi dobro napraviti raspored dnevnih aktivnosti zajedno s djetetom u kojem ćete naznačiti količinu vremena provedenog pred ekranima.

Čuvajte sebe i svoje najmilije.

Za podršku i savjete o odgoju djece dostupna sam putem mobitela 092 118 7474 i na e-mail adresi: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Pedagoginja Višnja Milačić Žurić, prof.

 

JELOVNIK ZA DJECU OD 1-3 GODINE

PONEDJELJAK :

  • DORUČAK – Kakao, mliječni namaz, polubijeli kruh
  • UŽINA 1 – Jogurt s zobenim pahuljicama
  • RUČAK – Juha od junetine, junetina u umaku od povrća, riža, salata
  • UŽINA 2 – Jabuka, mliječni keks

UTORAK :

  • DORUČAK – Mlijeko, kruh, maslac, džem
  • UŽINA 1 – Kruška, jabuka, mliječni keks
  • RUČAK – Varivo od miješanog povrća, pečeni pureći zabatak, kruh
  • UŽINA 2 – Jogurt, jagode

SRIJEDA :

  • DORUČAK – Palenta, mlijeko
  • UŽINA 1 – Kruška, mliječni keks
  • RUČAK – Punjena paprika, pire krumpir, polubijeli kruh
  • UŽINA 2 – Kefir, kukuruzni kruh

ČETVRTAK :

  • DORUČAK – Kukuruzne pahuljice, jogurt
  • UŽINA 1 – Banana, jabuka
  • RUČAK – Juha od piletine, rižoto s piletinom i povrćem, kupus salata
  • UŽINA 2 – Kukuruzni kruh, svježi sir

PETAK :

  • DORUČAK – Griz na mlijeku
  • UŽINA 1 – Jogurt, banana
  • RUČAK – Krem juha od graška, oslić lešo, blitva s krumpirom i maslinovim uljem, polubijeli kruh
  • UŽINA 2 – Kolač od jabuka

JELOVNIK ZA DJECU OD 4-7 GODINA

PONEDJELJAK :

  • DORUČAK – Mlijeko, kukuruzne pahuljice
  • UŽINA 1 – Jabuka, mliječni keks
  • RUČAK – Punjena paprika, pire krumpir, cikla salata, polubijeli kruh
  •  UŽINA 2 – Banana, jogurt

UTORAK :

  • DORUČAK – Čaj s limunom i medom, mliječni namaz, kukuruzni kruh
  • UŽINA 1 – Mlijeko, keks
  • RUČAK – Pileća juha, piletina u povrću na maslacu (grašak, krumpir, mrkva) salata od kupusa s mrkvom
  • UŽINA 2 – Kefir, kukuruzni kruh

SRIJEDA :

  • DORUČAK – Mlijeko, maslac, džem, polubijeli kruh
  • UŽINA 1 – Kruška, jabuka
  • RUČAK – Juha od teletine, kuhana teletina, pire krumpir, zelena salata s radičem, prirodna limunada
  • UŽINA 2 – Kefir, kukuruzni kruh

ČETVRTAK :

  • DORUČAK – Griz na mlijeku
  • UŽINA 1 – Banana, jabuka
  • RUČAK – Juha od piletine, pečena piletina, povrće lešo, kruh
  • UŽINA 2 – Kukuruzno pecivo, Baktiv

PETAK :

  • DORUČAK – Palenta, jogurt
  • UŽINA 1 – Banana, cijeđeni sok od naranče
  • RUČAK – Krem juha od cvjetače, blitva s krumpirom i maslinovim uljem, pohani file oslića, polubijeli kruh, zelena salata
  • UŽINA 2 – Kolač od jabuka

Dječji vrtić u Biogradu na Moru počeo je sa radom 1975. godine pod nazivom: Predškolska radna organizacija Miro i Rudolf Jelenković.

INFO

DJEČJI VRTIĆ "BIOGRAD" BIOGRAD NA MORU

Adresa: Marina Držića 1, Biograd na Moru

Tel / fax: 023/386-128

Tel: 023/383-305

Mob: 099/282-8759

OIB: 60175705264

e-mail: djecji.vrtic.biograd@gmail.com

IZJAVA O ZAŠTITI PRIVATNOSTI I SIGURNOSTI OSOBNIH PODATAKA