Novosti

Vrijeme pred ekranima u doba korone

Poštovani roditelji,

zbog provođenja duljeg vremena u kući lako je upasti u zamku prekomjernog i nekvalitetnog korištenja ekrana. Kako biste ekrane koristili u dobre svrhe, u nastavku vam donosim kvalitetne izvore na internetu za djecu i roditelje. Ograničite vrijeme koje dijete provodi pred ekranima i koristite ih zajedno s vašom djecom, razgovarajte o tome što gledate kako bi se kod djece razvijalo kritičko mišljenje. Slijedite upute Svjetske zdravstvene organizacije koje se odnosi na vrijeme provedeno pred ekranima. Svjetska zdravstvena organizacija preporučila je kako za djecu do 2 godine starosti vrijeme pred ekranima uopće ne bi trebalo postojati, a za djecu starije dobi preporuča se ograničiti na maksimalno dva sata dnevno.

Izvori na internetu:

Bilo bi dobro napraviti raspored dnevnih aktivnosti zajedno s djetetom u kojem ćete naznačiti količinu vremena provedenog pred ekranima.

Čuvajte sebe i svoje najmilije.

Za podršku i savjete o odgoju djece dostupna sam putem mobitela 092 118 7474 i na e-mail adresi: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Pedagoginja Višnja Milačić Žurić, prof.

07.04.2020.g. Svjetski dan zdravlja

Povodom obilježavanja „Svjetskog dana zdravlja“ koji ove godine slavi rad medicinskih sestara i primalja želim istaknuti kako se medicinske sestre i drugi zdravstveni radnici kod nas, a i u cijelom svijetu trenutno nalaze na prvoj crti borbe protiv koronavirusa. Svakodnevno su izloženi velikom broju kako oboljelih tako i umrlih. Stoga je vrlo bitno da na današnji pružimo podršku svim medicinskim sestrama i primaljama te da shvatimo kako one imaju veliku ulogu u pružanju zdravstvene i socijalne skrbi.

Prije 4 mjeseca slušali smo kako se u dalekoj Kini pojavio virus koji se brzo širi i napada prvenstveno naša pluća, a potom i cijeli organizam. Tada nismo ni mogli zamisliti kako će nam taj „novi“ virus uvelike promijeniti naše živote i skoro zaustaviti cijelu zemlju.

Stručnjaci nam svakodnevno daju upute kako se ponašati i zaštititi od koronavirusa. Na prvom mjestu je smanjiti socijalne kontakte, te se držati razmaka od drugih ljudi od najmanje 2 metra. Vrlo važno je i održavati higijenu ruku.

Kako djeci učiniti pranje ruku zabavnijim?

Možete im postaviti stolicu kako bi sami dohvatili vodu i sapun, te pjevati s njima omiljene pjesmice za vrijeme trajanja pranja.

Kako pravilno oprati ruke?

Korak 1 : Namočite ruke pod tekućom vodom

Korak 2 : Nanesite tekući sapun

Korak 3 : Temeljito istrljajte dlanove, nadlanicu, prste i vrhove prstiju

Korak 4 : Isperite ruke tekućom vodom

Korak 5 : Osušite ruke papirnatim ručnikom, te s njim zatvorite slavinu za vodu

Perite ruke najmanje 20-30 sekundi. U slučaju nedostatka vode i sapuna dezinficirajte ruke sa sredstvom koje sadrži najmanje 60% alkohola i utrljavajte ga u ruke najmanje 20 sekundi.

Budite oprezni pri korištenju zaštitnih maski i rukavica. Prije stavljanja obavezno operite ruke, te nakon što stavite masku na lice više ju ne dirajte rukama, rukavice često mijenjajte i nakon što ih skinete i odložite obavezno ponovno operite ili dezinficirajte ruke.

ZDRAVSTVENA VODITELJICA
JOSIPA MIKULIĆ, bacc.med.techn.

Što još mogu napraviti za svoju djecu tokom socijalnog distanciranja?

„Brinem se da imaju svoju dnevnu rutinu, brinem se da se zdravo hrane, borave i igraju se na svježem zraku, provodim s njima niz aktivnosti koje mi svakodnevno dostavljaju njihove odgojiteljice putem mobilnih aplikacija.... Suočavaju se s mnogo promjena, stresom, socijalnim distanciranjem. Trudim se kao roditelj da mu/im osiguram dovoljno podrške za suočavanje s vlastitim emocijama, korisitim se svim mogućim preporukama dostupnim na internetu, pratim preporuke stručnjaka... Mogu li uraditi još i više za sačuvam i podržim djetetovo fizičko i mentalno zdravlje?! Što još mogu uraditi za njih!?“

            Čim se pitate ovo pitanje, sigurna sam da ste već uradili sve što se mogolo uraditi da olakšate svojoj djeci vrijeme socijalne izolacije i da ste već sve napravili što se može napraviti da njihvo život izgleda i uđe u neku novu normalu. Sigurna sam, ako se pitate ovo pitanje, da s njima provodite vrijeme u aktivnostima, zajedničkom druženju i povezivanju. Također sam sigurna i da iskreno komunicirate o svemu, da pokazujete interes za djetetov svijet, kako se ono osjeća, jeli dobro, znam i da ste zabrinuti za svoju djecu i njihovu dobrobit, jesu li previše ispred ekrana, kako ih povezati s prijateljima, jeli im dosadno... U trenutcima vremena dok se suočavate s pranjem odjeće, pripremanjem obroka, steriliziranjem svega i svačega, provođenjem raznih igara s djecom, brinete, i stalno brinete – radim li dovoljno, mogu li uraditi još nešto za njih!?

            Odovor na gore postavljeno pitanje je – DA, možete još nešto uraditi za svoje djecu! Možete se pobrinuti za svoje emocionalno stanje! To pravilo vrijedi i u normalnim vremenima, vremenima bez kriza, bilo one na individualnom planu ili globalnom kao sada. Stručnjaci koji rade s djecom kažu – Ako želite pomoći djetetu, prvo pomozite njegovom roditelju! Pitanje kako roditelj emocionalno odgovara na krizu, bila ona, kao što je već rečeno, na obiteljskom planu ili globalnom, uvelike utječe na djecu.

            Evo kako to najbolje objasniti kroz priču – zamislite da ste na brodu, putujete negdje i tako, sjedite, možda čitate knjigu... Odjednom, počinju nekakvi valovi, nekakav vjetar, vožnja postaje malo manje ugodna... Preko razglasa javlja se kapetan i kaže da upravo ulazite u ciklonalno područje, da će valovi biti malo veći, brod će se malo više ljuljatu, preporuča vam da se vežete za svoja sjedišta i nastavite svoju vožnju. Predviđa da ćete iz oluje izići kroz 20-ak minuta. Kakav glas želite čuti od kapetana, kakvog kapetena biste uopće željeli imati na svom brodu u toj situaciji – želite li da vam ovo kaže kapetan smirenim glasom, glasom koji ulijeva povjerenje, tonom i sadržajem koji vam govori da je sve u redu i pod kontrolom!? Ili biste voljeli čuti kapetana koji jedva dolazi do zraka, paničari i ne zna kako se suočiti sa situacijom? Naravno da biste voljeli čuti smirenog kateana. Ne znači da je kapetan naivan i da ga nije briga. Itekako se u takvoj situaciji brine za svoj brod i putnike ali ono što on radi jest da samoregulira sebe i svoj odgovor na datu situaciju jer zna da o njemu ovisi i kako će se putnici osjećati u tom trenutku oluje na brodu. Događaj je samo događaj, naš emocionalni odgovor daje značenje određenom događaju. Tako i vaša djeca žele, puno više od još jedne aktivnosti i još jedne igre i još sadržaja, oni prije svega žele roditelja koji je jednostavno sretan, zadovoljan, ok. Žele roditelja koji ulijeva povjerenje u datoj, novonastaloj situaciji. Da, dogodi se da se brodovi potope, dogodi se da se izgube, na to se ne može utjecati ali se može utjecati na to kakva vožnja će biti. Mislim da vam je analogija ove priče i broda s obitelji i djecom jasna.

            Iz tog razloga jako je bitno da se roditelji pobrinu za svoju dobrobit, za svoju emocionalnu stabilnost – nađite vrijeme za sebe, ne iscrpljujte se dodatno nizom projekata i aktivnosti (o čemu sam pisala u prethodnim člancima), puno važnije od toga hočete li s djecom proći kroz još jednu aktivnost jest da uradite nešto za sebe, sjedite u tičini 5 minuta, pročitajte odlomak neke knjige, popijte kavu u tišini, nađite vremena za sebe i svog partnera, porazgvarajte telefonski s nekim bliskim, napravite sebi kupku... Ima puno načina što možete uraditi za sebe a da vas veseli i podržava vaše emocionalno stanje. Roditelji često u ovakvim situacijama zaborave redovito jesti, spavati, ne posežu za podrškom, toliko brinu o djeci, njihovim aktivnostima, jesu li sretni, zadovoljni, mogu li i još nešto uraditi za njih... zaborave na vlastitu dobrobit... Upravo rade sve ono što je plodno tlo za razvoj simptoma anksioznosti kod samih sebe. A to je ono što djetetu u kriznim situacijama najmanje treba, odnosno ono što može negativno utjecat na njegovu dobrobit. Stoga, brinite o sebi, svom emocionalnom stanju,potražite stručnu pomoć ako vam ttreba, pružite samima sebi malo nježnosti jer na taj način moći ćete je još i više pružiti svojoj djeci i ostalim članovima obitelji, na taj način bit ćete kapetan s kojim je plovidba ugodna, vrijedna, nije ugrožavajuća, kapetan s kojim se rado boravi na brodu.

Za sve savjete, nedoumice, psihološku podršku, budite slobodni i nazovite na broj 091/183-6902

Vaša psihologinja,
Andrijana Dominis, prof

VJEVERIĆ ŽIRIĆ ili U igri je važno sudjelovati!

Vjeverić Žirić stanovao je u kućici na divovskom hrastu. Jutro je. Sunce se poigrava granama gustih krošanja. Jedna se zraka probila i do Žirića i pomilovala ga po licu.

Dobro jutro, Žiriću! Dan je počeo! Žirić veselo skoči iz krevetića. Nekoliko se puta protegne i zamahne svojim kitnjastim repom. Odskakuće do prozora i udahne svježi šumski zrak. Zaostalim kapima jutarnje rose protrlja oči, a posebno brižno iščetka zube. S obližnjih grana otkine nekoliko žirova i smaže ih s tekom. Kako je to divno kad ti doručak raste nadohvat ruke! Krckajući žiriće, osluškivao je jutarnji koncert prtičjeg orkestra. No sa šumskog su puteljka dopirali još neki zvukovi. Vjeverić je naćulio svoje malecke uši.

Da. Hura! Poskočio je radosno. Poznajem te glasiće. To su moji prijatelji. Idem k njima! Hop na jednu granu. Pa hop na drugu. Opet hop. I hop. Pa malo ljuljanja na repu. Pa opet hop, ljulj i hop i eto ga na tlu. Baš je zabavno! A sad trk kroz šumu, i uskoro ću biti s prijateljima. Super!

Vjeverica Kestenka, zečići Skočko i Gricko sunčali su se na šumskom proplanku. Koji divan dan! Kao stvoren za igru!

Pogledajte što sam dobio! Poskoči Skočko i iz džepa na hlačicama ponosno izvadi drvenu kutiju. Što je u njoj? Znatiželjno upita Kestenka. Skočko pažljivo otvori kutiju….Domino! oduševljeno uzvikne Gricko – Hoćemo li zaigrati? Izvrsna zamisao! – jednoglasno se složi mala družina. No tko nam to stiže.

Čekajte me, čekajte! I ja se želim igrati – vikao je mali Žirić.

Pa naravno! Baš si stigao u pravi čas. Još nismo počeli. Tek dijelimo pločice. I igra počne. No Žiriću baš i ne ide od ruke. Nikako da se riješi svojih domino pločica.

„Ne ide mi i ne ide. A baš želim pobijediti. Hoću, hoću i gotovo!“ Pobjeda – bila je jedina misao koja mu se vrtjela glavom. Osjećao je da mu glava postaje sve vrelija, a tijelo ukočenije. Ukočio se čak i njegov gipki rep.

Gricko je već stavio svoju posljednju pločicu na odgovarajuće mjesto. Kestenka i Skočko čestitali su pobjedniku.

„Ne, ne mogu podnijeti kad ne pobjeđujem“, prostruji Žirićevom glavom. Žirić ljutito skoči i repom zamahne tako snažno da su se domino – pločice razletjele na sve strane. Preostale dograbi i baci što je dalje mogao. Neke su upale čak i u obližnji potočić.

Potom se hitro uzvere uz deblo i nestane u krošnjama. Shvativši što je učinio, Žirić se osjećao uistinu jadno. „Tko se ne zna igrati, i ne treba se igrati“, odjekivalo mu je u ušima. „Prijatelji se ne žele više sa mnom igrati. Neće se sa mnom više nikad igrati. Bit ću uvijek sam.“ Bivao je sve tužniji i tužniji.

Pokunjeno je lutao šumom. Sklupčao se uz korijenje drveta i plakao, plakao, pokrivajući šapicama oči.

Tužan si, Žiriću, što je bilo? Žirić jednim okom proviri i spazi Srnicu koja ga je promatrala toplim pogledom. Sto mu žirića i oraščića! Želiš li mi reći što se zbilo? Ponovno ga upita Srnica. Žirić se malko nasmiješi ispriča Srnici što je učinio. Ispriča joj kako se naljutio jer nije uspio pobijediti. I sad je sam. Nitko se više s njim ne želi igrati.

A ti? Što ti želiš? Srnica skrbno nastavi razgovor. Želio bih se igrati s prijateljima. Više od svega, želio bih se vratiti prijateljima – promuca vjeverić i šapicama skrije lice. Ali oni ne žele mene. Rekli su da se više neće sa mnom igrati. Pokvario sam im igru. Pogubio domino. I sad više ne mogu ništa.

Što je bilo ne može promijeniti. Ali imaš mogućnost to isprviti. Dakako, Žiriću, ako ti je to važno. Doista se želiš vratiti prijateljima? Pa naravno da želim! Potvrdi Žirić – Misliš li da će me oni ponovno prihvatiti? Dođi sa mnom, pa ćemo zajedno vidjeti što se da učiniti. Hoćeš li? Hoću prošapće Žirić nevoljko ustajući. Srnica prozbori – Razmisli, što si spreman sada učiniti da se opet igraš s prijateljima? Pa, pa…Mogao bih pokušati pronaći izgubljene domino-pločice i vratiti ih prijateljima – odvrati vjeverić.

I tako krenuše Žirić i Srnica u potragu za dominama. Žirić je bivao sve življi. I osjećao se mnogo bolje. Nekoliko je puta zakovitlao repom. Traženje razbacanog domina išlo mu je sjajno. Čak ga je i zabavljalo.

Ali što s pločicama iz potočića? Kako će njih dohvatiti? No u pomoć mu je priskočio žapčić Zelenkrakić koji je upravo vježbao svoje skokove.

Kre, kre, tražiš me? Zapita žabac. Molim te, žapčiću, hoćeš li mi dohvatiti onaj domino? Za traženje u vodi pravi sam stručnjak. Kre, kre – gledaj me! Odvrati Zelenkrakić, ponosno se šepireći na kamenu. Pljus, pljus! U tili se čas žabac vratio s traženim pločicama. Kre, kre, to je sve? Hvala ti, Zelenkrakiću! Odvrati vjeverić. Takav sam! Volim pomoći! – dobaci žabac i pljusne opet u bistru vodu.

Eto, vidiš, Žiriću. Kad jasno znaš što želiš i odlučiš to ostvariti, naći ćeš za to i načina – progovori Srnica. A sad idem. Već sam se dugo zadržala. Sretno, Žiriću! I upamti – ti možeš izabrati hoćeš li se naljutiti ili nećeš i onda kad i nije onako kako želiš da bude – dometne Srnica i dostojanstveno se korakom otputi u šumu.

Bok, Srnice, hvala ti! – dobaci Žirić, već sasvim dobro raspoložen. Vjeverić je Žirić, skakućući naokolo i verući se po granama, dozivao prijatelje: Hej! Heej! Kesteenkaa! Skoočkoo! Griickoo! Gdjee stee?

I našao ih je. Prijatelji su upravo u hladu ozelenjela kestena objedovali šumske plodove. Žirić skoči među njih. Primate li me. Neću se ljutiti kad ne pobijedim. Želio bih se družiti s vama! Eto, obećajem, ubuduće ću se bolje ponašati. Neću se ljutiti kad ne pobijedim. Želio bih se družiti s vama! Ok? I domino sam skupio, i lješnjake, i jagode – odrecitirao je Žirić kao navijen. OK! Drago nam je da si opet tu – odgovori društvance složno. A sad, klopa, prijatelji!

Cijelo su se poslijepodne igrali igara raznih. I smijali mnogo. Gubili su i pobjeđivali svi. Jedanput jedan, drugi put drugi, treći i tako redom. I Žirić s njima – ne ljuteći se. Uvijek radosno. Važno je u igri sudjelovati i biti s prijateljima. Nema pobjednika i gubitnika – tko se vedro igra, taj stvarno i dobiva.

Vraćajući se s prijateljima zajedno kući, Žirić se osjećao istinski sretnim. Igru nastavljamo sutra! Bok!

Hop, hop, skok po skok, s grane na granu, hop, hop…skakutao je Žirić i eto ga u domu svom. Promatrajući treperenje mjesečine u lišću, vjeverić je Žirić usnuo i sanjao o…..

To najbolje znaš ti!

Iz zbirke priča za djecu „Kakav će ti biti dan, odlučiti možeš sam!“ autorice Sanje Brbore.

Autorica zbirke priča „Kakav će ti biti dan, odlučiti možeš sam!“ poticaj za pisanje pronašla je u Teoriji izbora Williama Glassera. Teorija izbora je teorija koja znanstveno objašnjava naše ponašanje. Teorija izbora tumači da su sva naša ponašanja naš izbor kojim u datom trenutku najbolje zadovoljavamo jednu ili više osnovnih potreba.

Koje potrebe ima čovjek? Na jednoj su strani potrebe za preživljavanjem (disati, piti, jesti….) a na drugoj su psihološke potrebe (ljubav i pripadanje, moć, sloboda i zabava). Sve potrebe su jednako važne i moraju biti zadovoljene da bismo se osjećali dobro. Najvažnija psihološka potreba je potreba za ljubavlju i pripadanjem. Bez ljubavi i pripadanja nećemo zadovoljiti ostale potrebe. Sjetite se Vjeverića Žirća iz priče, što je sve radio kako bi se ponovno igrao s prijateljima, kako bi zadovoljio potrebu za ljubavlju i pripadanjem. Još je bitno znati da u sadašnjosti možemo izabrati ponašanja kojima ćemo bolje nego ranije zadovoljavati potrebe. Uzaludno je baviti se prošlošću jer se ona ne može promijeniti. „Što je bilo, ne možeš promijeniti. Ali imaš mogućnost to ispraviti. Dakako, Žiriću, ako ti je to važno…Razmisli, što si spreman sad učiniti da se opet igraš s prijateljima.“ Žirić je bio motiviran za promjenu jer je bio uvjeren da mu sadašnje ponašanje (bacanje domina) ne daje ono što želi i vjerovao je da može izabrati drugo ponašanje da se približi prijateljima.

Ključna pitanja koja možete primijeniti u bilo kojoj situaciji i sami na sebi:

  • Što želim? (želja)
  • Što radim da dobijem to što želim? (radnja)
  • Donosi li mi ono što radim to što želim? (evaluacija)
  • Što još mogu učiniti (plan)

KAKAV ĆE TI BITI DAN ODLUČITI MOŽEŠ SAM!

Pripremila: pedagoginja Višnja Milačić Žurić, prof.

Možemo li bolje?

Čovjek živi, u idealnom slučaju, u jednoj finoj ravnoteži s okolinom, imaju jedan lijepi odnos i svaka promjena u jednom od njih uzrokuje promjenu kod onog drugog. Promijenite okolinu na ovako ekstreman način i neizostavno ćete potaknute procese promjene i kod čovjeka. Još prije 3 tjedan bilo je sasvim normalno otići na kavu s prijateljima, dućan, planirati vikende a onda je sve stalo. Neizostavno, takva drastična promjena imat će svoj utjecaj na čovjekovo fizičko i duševno stanje jer čovjek postoji svojim tijelom, mislima, emocijama, rekli bismo tijelom i dušom.

Mnoga istraživanja i prakse su pokazala da karantene ili neki oblici izolacije imaju utjecaj na čovjekovo spavanje, imunološki, endokrini, neurokognitivni sustav kao što i uzrokuju promjene u metabolizmu. Neizostavno, socijalno distanciranje i ograničavanje fizičkog kretanja dovodi do razvoja simptoma depresije s kojom pod ruku dolazi sestra anksioznost. Prvi put imamo situaciju da, s ciljem očuvanja zdravlja, moramo raditi ono što, s druge strane, i šteti našem zdravlju. Sa svim tim spoznajama stručnjaci raznih profila se suočavaju s izazovima kako ljude podržati u očuvanju zdravlja kad su primorani raditi ono što istovremeno i narušava njihovo zdravlje. Ljudi su toga svjesni i na individualnom planu. I tu se često upada u zamku, ne samo na individualnom planu već i od strane stručnjaka – što raditi!?

Sigurno ste već u ovo vrijeme doživjeli da su vam Inboxi zatrpani pozivom na zajedničke meditacije, molitve, također i pozivima raznih stručnjaka koji kažu da je idealno vrijeme da ovo vrijeme izolacije i karantene iskoristite da naučite neku novu vještinu, naučite novi jezik, da radite na sebi, da se samoaktualizirate i postanete bolja verzija sebe. Ukratko, da od sebe napravite novi projekt jer vrijeme je idealno baš za to, imate vremena. Baš u trenutku kad se naš realitet mijenja i to na način da smo postali fizički izolirani, socijalno izolirani i nesigurni oko budućnosti. Pa i nije baš neki trenutak za postajati boljom verzijom sebe, zar ne!? Nekako mi to izgleda kao nijekanje, kao „Sve je u redu“ i idemo dalje. Ono to i jest, mehanizam obrane kojeg zovemo nijekanje. Ipak, tu je žalovanje za svijetom kakav je bio, tuga za gubitkom svega što smo imali i uzimali zdravo za gotovo, gubitak života kakvog smo imali a tu je i strah vezan uz budućnost. Svako nijekanje ovih osjećaja je nijekanje samoga sebe i realnosti.

Slažem se da ovi osjećaji nisu ugodni i poželjni ali baš bivanje s njima vodi do uspješnog suočavanja sa trenutnom situacijom i do psihološkog snaženja i očuvanja duševnog zdravlja. Zato želim podržati da se malo stane, pogleda u te osjećaje, da im se dade pažnja koju traže, da se pogleda u pozadinu tih osjećaja, da ih se procesira i da im značenje koje imaju za pojedinca. To je uspješno suočavanje sa stresom, to je jedini način za nošenje s kolektivnom traumom s kojom se sada suočavamo. Tu je i odgovornost psihologa da kažu – uzmite pauzu! Mnoštvo istraživanja s područja psihologije govore u prilog tome da uzmemo pauzu. Imamo dovoljno argumenata koji kažu da možemo bolje od ovoga što radimo. I kao pojedinci i kao društvo. Suočeni s kolektivnom traumom najbrže i najefikasnije ćemo se suočiti ako individualno, svak za sebe, doprinesemo svojoj dobrobiti. Tako doprinosimo i dobrobiti društva - što su pojedinci osnaženiji u kolektivu, to i kolektiv postaje snažniji za pronalazak izlaza u vremenima krize.

Upravo zato vrijeme je za pauzu – budite sa svojim osjećajima, za promjenu ne trčite, ne ganjajte, pokušajte stati. Vidite što se krije u vama, koji potencijali su unutar vas. Nemojte odvraćati pažnju od vlastitih procesa 24/7. Držite prostor za sebe. Razvijajte kapacitete da se možete obgrliti baš takvi kakvi jeste, ne kakvi bi mogli biti nego baš takvi kakvi jeste. Ako osjećate tugu, strah, anksioznost, teror... budite s njima, imenujte ih samima sebi, osjetite ih u svom tijelu. A onda ih ispjevajte, isplešite, izradite novi stol od njih, napravite najukusniji kruh od njih, istrčite ih, izudarajte ih u jastuk, ušijte ih u novu haljinu, plačite... izrazite sve ono što je unutra. Ako vam pri tome treba pomoć, potražite je, bila to pomoć prijatelja ili stručna pomoć... To onda nije nijekanje, skretanje pažnje i distanciranje od onoga što jest već mudro očuvanje vlastite dobrobiti.

Ne forsirajte sebe u smjeru „novih projekata“, ne pretvarajte se već budite to što jeste – čovjek, ranjiv čovjek. Mislim da je to put mudorsti koju u ovim vremenima najviše trebamo. Može bolje.Dišite.

Prođite polako i nježno kroz dan.
Ponovite.
Zasad je to dovoljno.

Andrijana Dominis, prof. psihologije

Što jesti u doba korone? Kako ojačati imunitet?

Vrlo važno je jačati imunitet tijekom cijele godine, posebno tijekom jeseni i zime kada vladaju epidemije raznih respiratornih i drugih bolesti.
Zadnjih 2 mjeseca pogođeni smo pandemijom novonastalog koronavirusa koji ima razornu moć na naš organizam i naš imunitet.
IMUNOLOŠKI SUSTAV – Prirodna je obrana našeg tijela koju čini mreža različitih stanica, tkiva i organa, koji zajedno rade na prepoznavanju i uklanjanju potencijalno štetnih stranih tijela poput bakterija, virusa, gljivica i bilo kojeg drugog tijela koje bi moglo narušiti naše zdravlje.

ŠTO JESTI?
Na prvom mjestu su VOĆE i POVRĆE koje je bogato složenim ugljikohidratima, vlaknima, vitaminima i mineralima.
MLADI LUK I ČEŠNJAK – potiču prokrvljenost, ubrzavaju metabolizam, reguliraju crijevu floru, jačaju imunitet, te djeluju antibakterijski i diuretski, pročišćavajući organizam.
BLITVA – Bogata je vitaminom B i C te karotenom, podiže imunitet i savršen je diuretik.
CIKLA – Podiže imunitet, pomaže u liječenju anemije poboljšavajući krvnu sliku.
LIMUN – Bogat je vitaminom C, koji je glavni zaštitnik našeg imuniteta. Limun snižava kolesterol, olakšava respiratorne tegobe, te pomaže kod zacjeljivanja rana.
Vrlo važno je jesti RIBU, JAJA, MORSKE PLODOVE, MESO i MLIJEČNE PROIZVODE koji imaju visokokvalitetne, kompletne proteine.
MED I ĐUMBIR također jačaju naš imunitet, te nam pomažu i kod pojave simptoma, ublažavajući grlobolju.
I nakon svega vrlo je bitno ne zaboraviti kako UMJERENA TJELOVJEŽBA i KVALITETAN SAN također pomažu našem organizmu u borbi protiv bolesti.
Za sva pitanja i informacije, dostupna sam na broj 0981947461.
U vremenu kad su nam životi promijenjeni i nismo se u mogućnosti družiti i biti jedni s drugima, i to nas sve frustrira i čini nemoćnima, moramo znati da činimo dobro djelo, ne ugrožavajući naše starije, nemoćne  i sve one koji su spadaju u rizičnu skupinu. Još malo i sve će ovo proći.
 

ZDRAVSTVENA VODITELJICA
JOSIPA MIKULIĆ

Vrijeme korone - kako se podržati?

Korona virus spada u skupinu velikih virusa, tako kažu stručnjaci. Iako veliki virus, našem oku je nevidljiv i vrlo uznemirujuć za naš respiratorni sustav, ali i za našu psihičku dobrobit. I dok epidemiolozi, civilni stožeri i ostali lideri u svijetu ulažu napore da sačuvaju fizičko zdravlje ljudi i spriječe širenje virusa i nepotrebne smrti, taj oku nevidljivi virus nagriza i napada sva ostala područja ljudskog postojanja i djelovanja – napada ekomomiju, društvo u svim aspektima, napada naš realitet i svakodnevicu, kvalitetu života a time posredno, napada našu psihološku dobrobit. Dok radi svoj party u respiratornom sustavu zaraženih, istovremeno radi party kod svih, bez izuzetka, ostalih nezaraženih ljudi, u njihovom mentalnom, duševnom, socijalnom i emcionalnom postojanju. Sve ono što je bio naš uobičajeni realitet doslovno preko noći se promjenilo – jutarnje buđenje, odlazak na posao, u trgovinu, na omiljenu kavu, druženje s prijateljima, kazalište, koncert, odlazak u restoran, bavljenje raznim aktivnostima na svježem zraku, odlazak u teretanu... sve je nestalo. Sve ono što velikim dijelom čini naš sustav podrške zbog kojeg smo uspješni, mentalno jaki i psihički snažni je postao nagrizen tim velikim i nevidljivim virusom. Ostali su nam naši domovi i u njima naši najbliži što nije malo. Naprotiv!
Sve te pojave praćene su silnim osjećanjem anksioznosti i zabrinutosti za budućnst, za svoje bližnje, za same sebe – kako će izgledati sutra, hoću li se zaraziti, hoće li se zaraziti netko moj bližnji, hoću li izgubiti nekog svog bliskog... Misaoni kovitlac anksioznosti kad krene, teško se zaustavlja, potpaljen i potpomognut raznim medijima koji najviše u ovim kriznim medijima pokazuju koja im je namjera – prenijeti činjenice i informirati ili biti prvi u vijesti, biti senzacionalan. U vremenima neizvjesnosti, u vremenima promjene, kad najviše trebamo jedni druge, kad najviše trebamo svoj dobar sustav podrške, taj isti sustav je nagrižen, napuknut i ne radi za nas. Ostaje pitanje kako se podržati, kako ostati „cool“ kad je ostati „cool“ najteže, ne samo zbog sebe već i zbog svojih ukućana, ponajviše svoje djece? Kako ostati koliko toliko jak? Vrlo jednostavno rečeno – kako ostati „normalan“? Kako djetetu pružiti model i pokazati mu da je svijet mjesto izazova i promjena s kojim će se ono jednog dana uspješno nositi? Mnoštvo pitanja o dosad uspostavljenim društvenim i osobnim vrijednostima, egzistencijalnim postavkama naših života a, s druge strane, ljudski rod se nikad nije susreo sa pandemijom ovakvih razmjera što znači da dobrog recepta kako sto posto biti učinkovit i „riješiti se virusa“ – nema! Kao da sve ono što je jučer vrijedilo, danas više ne vrijedi i to u ogromnim razmjerima.
U vremenima kriza, kako osobnih i društvenih, ipak postoji nekoliko bitnih stvari koje možemo uraditi za sebe i svoje bližnje, osnažiti se i tako osnaženi doprinijeti bržem i uspješnijem izlasku iz krize.
U vrijeme korone, dok smo prisiljeni ostati u svojim domovima i izbjegavati fizičku blizinu, a s željom što uspješnijeg prevladavanja krize, bitno je svakodnevno raditi slijedeće:

  • Budite „TU i SADA“ – naročito kad krene kovitlac uznemirujućih misli, vježbajte vrlo jednostavnu stvar – samo postanite svjesni onoga što vidite, čujete, njušite, postanite svjesni svog disanja, mjesta gdje se nalazite. Pokušajte pronaći zadovoljstvo u tome što samo „jeste“.
  • Prihvatite stvari takve kakve jesu i stvorite novu rutinu – rutina nam je jako bitna, ona nas definira u određenom kontekstu (o tome više u jednom od slijedećih članaka), podržava tko smo i što smo, ona nas ne definira kao osobe već nam daje određeni identitet u socijalnom okruženju – ustanite se kako bi se inače ustali da nije korona kriza, popijte svoju kavu, napravite neku strukturu dana (vrijeme kad ćete se igrati s djecom, vrijeme za obavljanje nekih stvari, vrijeme za sebe, vrijeme za partnera...) i držite se te strukture. Dat će vam određen osjećaj sigurnosti u vremenima kad ništa nije sigurno.
    Kontrola informacija – ne dozvolite da vam glavu pune mediji 24/7. Birajte vrijeme dana kad ćete se ifnormirati, sasvim je dovoljno da dva puta u danu pregledate najnovije vijesti, možda čak i jednom dnevno. Birajte od kojih medijskih kuća ćete pregledavati vijesti, koristite kritičko mišljenje prilikom pregledavanja informacija, to vam nitko ne može uzeti.
  • Brinite o sebi – izađite u prirodu, odite vani i pridržavajte se fizičke udaljenosti. Boravak u prirodi podržava nas u borbi protiv depresije i anksioznosti. Vježbajte, budite fizički aktivni – fizička aktivnost je najbolji lijek protiv anksioznosti, nepotrebnog straha i depresije. Također, pazite na prehranu, nek vam prehrana bude zdrava, podržite svoje tijelo i svoj imunološki sustav kad je to najpotrebnije. Brinite o svom izgledu, odjenite se uredno, nemojte zato što ste zatvoreni u kući biti u neuglednoj i apsolutno udobnoj odjeći, ako vas veseli – našminkajte se, lakirajte nokte, budite lijepi za sebe i svoje ukućane, najviše za svoju djecu (mame, nemojte šišati šiške, pričekajte da se otvore saloni!). Čini se trivijalnim i besmislenim u vremenima krize („Selo gori a baba se češlja!“ ) ali te male stvari će vas podržati da se bolje osjećate – što se vi bolje osjećate, doprinosite boljoj atmosferi i drugima oko vas! Vodite računa o svom snu, spavajte dovoljno.
  • Družite se – budite u kontaktu s ljudima koji vas vesele, koji vam donose nešto lijepo, njegujte zdrave i podržavajuće odnose, kontrolirajte kontakte koji imaju toksično djelovanje na vas, pomozite kome možete.... Suvremene tehnologije nam to omogućavaju, koristite prednosti istih.
  • Humor – nasmijte se, pretvorite u šalu ono što možete i podijelite sa svojim bliskima. Humor je jedna oda najboljih strategija suočavanja sa stresom, ne govori o vašoj neozbiljnosti već vam olakšava cijelu situaciju. Također, nemojte sebe forsirati u humoru -  ako dođe trenutak da niste raspoloženi za šale na račun korone, poštujte svoj proces.
  • DIŠITE! – ovih dana nekad je samo dovoljno da ste tu gdje jeste, sasvim dovoljno je samo biti,  stopalima na zemlji, samo disati, ništa raditi, nikuda trčati, ništa ganjati – samo disati! Naravno, kad dišete, držite razmak od najmanje 3 metra!
    Vremena su promjena, novih izazova i novih vrijednosti. Jedna od tih vrijednosti će biti povjerenje, u samoga sebe a onda, posljedično i u drugoga, u svijet oko sebe. Koristimo ovo vrijeme da vježbamo povjerenje.

Andrijana Dominis, prof. psihologije

Obavijest o radu psihologa

"Zbog trenutnog stanja i izbjegavanja fizičke blizine, psihologinja Andrijana Dominis je dostupna za roditelje za svaki oblik savjetovanja i pružanja psihološke podrške  putem mobitela na broj 0911836902 (mogući su video pozivi putem Wts-a) ili na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., svakim radnim danom od 8 do 16 sati. Također se obavještavaju roditelji da će ubuduće na vrtićkim stranicama moći pratiti i čitati preporuke i savjete  psihologa za period boravka u samoizolaciji, kako zaštititi mentalno zdravlje, kako se uspješno suočavati sa stresom, organizirati dane, kvaliteno provoditi vrijeme s djecom itd"

Obavijest o načinu rada stručnih djelatnika

Poštovani roditelji,

želja nam je da vrijeme izolacije bude kvalitetno, zabavno i sretno kako za djecu tako i za vas roditelje, stoga vam u nastavku nudimo informacije o uslugama stručnih djelatnika DV „Biograd“.

Odgojiteljice Vrtića otvorile su za svaku odgojnu skupinu Viber/WhatsApp grupe putem kojih će vam slati prijedloge aktivnosti i savjete koje su pripremile za vas i vašu djecu. Molimo vas da se uključite – šaljite izjave djece, fotografije, kratke videozapise, crteže.

Psihologinja Vrtića dostupna je roditeljima za svaki oblik savjetovanja i pružanje psihološke podrške putem mobitela na broj 091/1836902. Također možete pratiti i čitati preporuke i savjete psihologa na web stranici vrtića i na facebook profilu Vrtića.

Pedagoginja Vrtića dostupna je roditeljima za osnaživanje obitelji u provođenju kvalitetnog vremena s djecom, provođenju zadaće odgoja, brige u ispunjavanju dječjih potreba te jačanju roditeljskih kompetencija putem mobitela na broj 092/1187474.- Također možete pratiti i čitati stručne članke pedagoga, kratke priče za djece i ulomke iz preporučene literature za roditelje na web stranici Vrtića i facebook profilu Vrtića.

Zdravstvena voditeljica Vrtića za vas će izrađivati primjere tjednih jelovnika po dobnim skupinama djece, objavljivati zdravstvene članke, savjete, primjere tjelesnih vježbi koje možete raditi s djecom. Sve navedeno bit će dostupno na web stranici Vrtića i facebook profilu Vrtića. Također je dostupna za sva pitanja i informacije o koronavirusu, zdravlju, zdravoj prehrani, dječjim bolestima, putem mobitela na broj 098/194 7461

Za sva pitanja dostupna je ravnateljica Vrtića putem mobitela na broj 099/282 8759 te putem e-mail adrese Vrtića Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Čuvajte sebe i djecu! ?

Rješenje o upisu djece u dv Biograd u ped. 2019/20 godini

Rezultati upisa su na stranici UPISI.

PJESMA SREĆE (ULICAMA GRADA) - OŠ Voštarnica - Zadar

Upisi u dječji vrtić Biograd za ped. godinu 2019/20.

Dokumenti

Rješenje o upisu djece u dv Biograd u ped. 2019/20 godini

Natječaj za upis u vrtić 2019-20

Pravilnik o upisima 2019

upitnik o razvojnom statusu djeteta 2019 2020

zahtjev za predškolu 2019 2020

zahtjev za upis 2019 2020 primarni

Rezultati upisa na stranici UPISI.

Pratite nas na društvenim mrežama

Telefon:
023/383-305

E-mail:
tajnistvo@dv-biograd.hr

Image

Telefon:
023/383-305

E-mail:
tajnistvo@dv-biograd.hr